Poduzetnici u Zagrebu traže ukidanje članarina i trajne dozvole

Ukidanje obveznih članarina, porezno rasterećenje rada i trajne dozvole za poslovanje među glavnim su zahtjevima prosvjeda 'Dosta je nameta', koji su na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića organizirale udruge Glas poduzetnika (UGP) i Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi).

Predstavnici poduzetnika, obrtnika i iznajmljivača poručili su da rast davanja i administrativnih obveza sve više opterećuje njihovo poslovanje, dok se propisi koji ih izravno pogađaju donose bez njihova dovoljnog sudjelovanja.

Predsjednik UGP-a Bruno Samardžić rekao je da poduzetnici od države očekuju partnerski odnos, manje parafiskalnih nameta i više novca koji bi nakon plaćanja poreza i doprinosa ostao njima i njihovim zaposlenicima.

- Ovdje nismo zato što volimo prosvjedovati, ovdje smo zato što nam gori pod nogama i zato što više nemamo kamo uzmaknuti. Umorni smo od države koja nas ne gleda kao partnere, već kao bankomate bez dna - rekao je Samardžić.

Manje nameta i drukčiji odnos institucija

Samardžić je kritizirao brojne naknade i način rada inspekcija, ustvrdivši da nadzori prečesto služe kažnjavanju umjesto pomoći poduzetnicima u ispunjavanju obveza. Upozorio je i na, prema njegovoj ocjeni, nejednak odnos države prema vlastitim dugovima i obvezama poduzetnika.

- Kada poduzetnik zakasni s uplatom državi za jedan dan, blokada i ovrha stižu odmah. Kada država duguje nama, pravdu i isplatu čekamo godinama - poručio je.

Uz ukidanje obveznih članarina i parafiskalnih nameta, zatražio je prestanak represivnog odnosa institucija te porezno rasterećenje rada. Kritizirao je i donositelje propisa, ocijenivši da mnogi nemaju iskustvo vođenja privatnog posla ni stvaranja radnih mjesta.

Trajne dozvole kao zaštita ulaganja

Vedran Tomić iz udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače posebno je istaknuo zahtjev za ukidanjem obveznih članarina Hrvatskoj obrtničkoj komori i turističkim zajednicama. Zatražio je i da dozvole i rješenja za rad budu trajne prirode, kako naknadne promjene pravila ne bi ugrožavale ulaganja ostvarena prema ranije dobivenim odobrenjima.

- Pravna sigurnost je temelj naše egzistencije. To nisu samo papiri, to su ulaganja, krv, rad i znoj - rekao je Tomić, spominjući ulaganja u restorane, pekare, apartmane i druge male poslove.

Poručio je da okupljene povezuje život od vlastitog rada, premda dolaze iz različitih krajeva Hrvatske i bave se različitim djelatnostima.

- O svima nama odlučuje se za stolom za kojim mi ne sjedimo - rekao je.

Tomić je kritizirao i porezne nadzore. Pozivajući se na podatke koje je pročitao, naveo je da je prošlog ljeta 450 nadzora završilo privremenim zatvaranjem lokala, nasuprot 45 godinu ranije, te upitao: „Pa jesmo li mi njihovi neprijatelji?”

Cjenici teško primjenjivi na poslove po mjeri

Na praktične probleme administrativnih zahtjeva upozorio je i jedan od prosvjednika, vlasnik tvrtke za ozvučenje i akustiku. Rekao je da za posao koji se temelji na rješenjima po mjeri teško može sastaviti jedinstven cjenik, zbog čega smatra neprovedivima zahtjeve za svakodnevnom objavom cijena u osam sati.

Prema njegovim riječima, javno objavljivanje cijena konkurentima olakšava prilagođavanje ponuda, dok distributeri od kojih nabavlja opremu nisu izloženi jednakim obvezama. Upozorio je da povećanje nabavnih cijena mora prenijeti na kupce, koji tada odgovornost za poskupljenje pripisuju njemu.

Protivljenje pravilima o sidrenim cijenama bilo je jedan od povoda prosvjeda. UGP je nakon najavljene odgode njihove primjene ostao pri održavanju okupljanja, poručivši da sama promjena datuma ne rješava problem administrativnog opterećenja. Organizatori traže jasna pravila, razumna izuzeća i dovoljno vremena za prilagodbu poslovanja.

Nismo rentijeri i apartmandžije

Član Upravnog odbora UGP‑a Dario Kožul osvrnuo se na problem inflacije, istaknuvši da je državna potrošnja njen najveći uzrok u Hrvatskoj, prema zaključku prošlogodišnjeg izvješća Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Dodao je da poduzetnici za neto plaću od 1.500 eura u državni proračun moraju uplatiti još 1.100 eura, od kojih najveći dio odlazi u zdravstvo i mirovinski sustav, koji su, navodi Kožul neučinkoviti.

Osvrnuo se i na zapošljavanje u javnom sektoru, naglasivši da je u četrdesetak državnih agencija broj zaposlenika od 1.500 u 2019. uvećan na 6.500 u 2026. godini

Potpredsjednica SMOi‑ja Hana Matić prozvala je pak Vladu da je prije deset godina poticala građane na otvaranje priuštivog smještaja radi privlačenja gostiju u grad, nastojeći razviti takozvani "city break" turizam, a sada je naglo ukinula tu politiku.

Naglasila je i da su mali iznajmljivači mahom umirovljenici, branitelji i samohrani roditelji koji nastoje popuniti kućni budžet i da ne zaslužuju etikete poput "apartmandžije" i "rentijeri".

Kontinuirano uvođenje novih obveza, novih poreza, dodatnih nameta i većih paušala, novih cjenika i pravila opterećuje male iznajmljivače kao "sidro oko vrata", istaknula je Matić, dodavši da nova pravila nitko ne zna objasniti, ali "svi znaju kolika je kazna".

Među zahtjevima potpredsjednica SMOi‑ja osobito je istaknula uključivanje, kako je navela, legitimnih predstavnika poduzetnika i iznajmljivača, u izradama zakona i stručnim skupinama, naglasivši da legitimni predstavnici „nisu oni kojima plaćate članarine”.

Deset zahtjeva

Na kraju skupa članica Upravnog odbora UGP‑a Kristina Bakula predstavila je 10 zahtjeva dviju udruga prema Vladi Republike Hrvatske.

Udruge traže ukidanje sidrenih cijena i cjenika te izbacivanje baznih cijena iz zakona do 1. studenoga, donošenje zakona o dobrovoljnom članstvu u udrugama poput HOK‑a i HTZ‑a do kraja ljeta te uvođenje opomena prije kazne u slučaju prekršaja. Od Vlade zahtijevaju i da pri uvođenju svake nove obaveze dvije stare ukine.

Na popisu su i podizanje osobnog odbitka na najmanje 800 eura do siječanjske plaće te smanjenje PDV‑a najkasnije do 2028. godine.

Udruge traže i da sva rješenja budu trajna te da se s tim u skladu izmjeni Zakona o ugostiteljstvu prije drugog čitanja i usvajanja. Zahtijevaju i da se zakoni s novim propisima više ne donose po hitnom postupku te da se nijedan propis više ne donosi bez sudjelovanja ljudi koji ga moraju provoditi.

Među zahtjevima naveli su i hitni prestanak zapošljavanja uhljeba.

"Pratit ćemo svako saborsko čitanje. Disat ćemo vam za vratom na svakom savjetovanju. Kucat ćemo na vrata svake institucije Hrvatske, pa ako treba i EU‑a", rekla je Bakula, upozorivši Vladu da će se poduzetnici i mali iznajmljivači, ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, ponovno okupiti, "ali sljedećeg puta pred vašim vratima".