AI agenti već rade u hrvatskim tvrtkama, ali pravila kasne

Nijedan poslovni problem ni poslovna tema danas ne mogu zaobići glavno pitanje: gdje se pojedina tvrtka nalazi – ili je zastala – u primjeni umjetne inteligencije?

 

McKinseyeva analiza, koju je na Liderovom Danu velikih planova predstavio Balázs Czímer, voditelj projekata QuantumBlack AI-ja u srednjoj Europi, pokazuje da Hrvatska, barem u usporedbi sa srednjoeuropskom regijom, stoji solidno. Prema podacima iz njegove prezentacije, AI među pojedincima u regiji primjenjuje prosječno 25 posto ljudi, a među kompanijama njih 13 posto. Hrvatska je s udjelom od 15 posto iznad regionalnog prosjeka.

 

HUP-ove analize pokazuju pak da je AI prešao iz faze eksperimentiranja u fazu šire poslovne primjene. Prema Drugom nacionalnom B2B AI barometru, provedenom na 781 poduzeću, umjetnu inteligenciju danas koristi 62 posto poduzeća, u odnosu na 45 posto prije godinu dana.

 

Još je važnije gdje se AI počinje primjenjivati. HUP-ovo istraživanje pokazuje da više nije riječ samo o pisanju sadržaja, marketingu ili pojedinačnim zaposlenicima koji se koriste generativnim alatima. Kod poduzeća koja imaju, razvijaju ili planiraju vlastita ili prilagođena AI rješenja vidljivo je širenje prema poslovnim procesima: organizaciji poslovnih i administrativnih procesa, upravljanju dokumentima, financijama i kontrolingu te proizvodnim i operativnim procesima. Primjerice, udio primjene u proizvodnim i operativnim procesima udvostručio se, s 18 na 36 posto.

– Tvrtke pritom sve jasnije prepoznaju i poslovnu vrijednost: 64 posto ističe automatizaciju rutinskih zadataka, a 61 posto povećanje učinkovitosti. Ali postoji i druga strana priče koja je, rekla bih, još zanimljivija. Primjena AI-ja raste brže od formalnih mehanizama upravljanja njegovom primjenom. AI koristi 62 posto poduzeća, ali samo 16 posto ima ili izrađuje AI strategiju, 13 posto ima osobu ili tim koji nadzire njegov razvoj i uporabu, a 44 posto još nema posebne mjere zaštite osjetljivih podataka pri korištenju AI alata – upozorava Jasminka Martinović, direktorica HUP-ICT Udruge.

 

Te rezultate treba promatrati i u kontekstu strukture hrvatskoga gospodarstva. Prema najnovijem OECD-ovu pregledu, mala i srednja poduzeća čine 99,8 posto hrvatskih poduzeća, a među njima izrazito dominiraju mikropoduzeća, koja čine 92,6 posto svih poduzeća.

 

– Od njih ne možemo očekivati iste organizacijske strukture, zasebne AI timove i formalne strategije kakve imaju velike kompanije. To, međutim, ne znači da im nisu potrebna jasna pravila korištenja AI-ja, odgovornost za njegovu primjenu, zaštita podataka i razvoj kompetencija zaposlenika. Naprotiv, izazov je pronaći modele koji će biti jednostavni i primjenjivi i za mala poduzeća, bez stvaranja dodatne administracije – poručuje Martinović.

 

Dodaje da više ne postavljamo pitanje koriste li hrvatske tvrtke AI, nego koliko ga dobro primjenjuju i stvaraju li njime poslovnu vrijednost.

Odgovor na to pitanje nude tvrtke koje su umjetnu inteligenciju već ugradile u poslovne procese. Tminus10 Tomislava Makara primjer je kompanije koja je od početka digitalizirana.

– Tminus10 je tvrtka koja je od samoga početka poslovanje gradila na umjetnoj inteligenciji, digitalizaciji i integraciji različitih alata u jedinstveni AI stack u oblaku, što nam omogućuje visoku razinu učinkovitosti uz jednostavnu organizaciju. Kao kompaniji koja posluje u više vremenskih i geografskih zona, naš AI Factory model znatno nam olakšava cjelokupnu administraciju poslovanja, organizaciju putovanja, pripremu ponuda i dokumenata te izvještavanje i praćenje projekata. Lijepo je promatrati AI agente koji neprestano i učinkovito obavljaju poslove koji nisu dio našega temeljnog poslovanja – kaže Makar.

 

Umjetna inteligencija u toj tvrtki ne služi samo za administraciju.

 

– Kao konzultantskoj kući, edukacija i kontinuirano prikupljanje znanja posebno su nam važni, pa velik dio edukacijskih procesa danas podržavamo AI agentima koji samostalno prikupljaju, strukturiraju i pripremaju relevantne informacije. AI analitika omogućuje nam bržu obradu i interpretaciju velikih količina podataka, što je posebno važno pri tehničkoj dubinskoj analizi, analizi mreža i poslovnih modela telekomunikacijskih operatora. AI koristimo i za brže istraživanje tržišta, uspoređivanje operatora, analizu tehničke dokumentacije, pripremu scenarija te identifikaciju potencijalnih rizika i prilika – objašnjava Makar.

 

Na taj način stručnjaci Tminus10 mogu više vremena posvetiti interpretaciji rezultata, donošenju zaključaka i radu s klijentima, umjesto rutinskoj obradi podataka. Iskustva koja su stekli vlastitom implementacijom AI-ja, i u tehnološkom i u organizacijskom smislu, danas primjenjuju i u radu s drugim korisnicima.

 

Cilj im je, kaže Makar, svaku poslovnu promjenu dizajnirati prema načelu „AI first“ te kombinirati iskustvo konzultanata s mogućnostima umjetne inteligencije kako bi klijentima brže i učinkovitije isporučili kvalitetnije rezultate.

AI ulazi doslovno u svaki sektor. Primjenjuje ga i Ustanova za zdravstvenu njegu Ćorluka, koja je primjer organizacije koja se naknadno digitalizira i transformira.

 

– Ustanova za zdravstvenu njegu Ćorluka razvija model primjene umjetne inteligencije u dugotrajnoj skrbi, polazeći od vrlo konkretnog problema s kojim se suočava cijeli sektor – starenja stanovništva, sve složenijih potreba korisnika, manjka zdravstvenog kadra i rastućeg opterećenja zaposlenika. Stoga Ustanova razvija AI model za dugotrajnu skrb, s posebnim naglaskom na prevenciju padova i sigurnost korisnika – poručuju iz Ustanove.

 

AI se koristi za analizu podataka, prediktivne modele, rano upozoravanje i podršku pri odlučivanju, uz praćenje vitalnih funkcija, aktivnosti i ponašanja korisnika.

 

– Cilj nije zamijeniti zdravstvene djelatnike, nego tehnologijom rasteretiti dio nadzora i omogućiti im da se više posvete neposrednoj skrbi. Projekt je još u pilotnoj i razvojnoj fazi, zbog čega još nije moguće govoriti o konačnim ključnim pokazateljima uspješnosti, ali je već projektirana pametna soba, razvijen AI digitalni blizanac, a razvoj rješenja Dr. Home u završnoj je fazi. Dugoročna je ambicija iz pojedinačnoga AI projekta razviti širi ekosustav novih usluga i novi poslovni model u dugotrajnoj skrbi – navode iz Ustanove.

Mnoge tvrtke još nisu sigurne odakle uopće krenuti, iako AI gotovo sigurno već živi u nekim dijelovima njihova poslovanja. Martinović kaže da se na HUP-ovoj nedavno održanoj konferenciji Digitalna (R)evolucija stalno ponavljala jedna rečenica: najveći izazov više nije kako uvesti tehnologiju u organizaciju, nego kako pripremiti organizaciju za tehnologiju.

 

Mnoge tvrtke još čekaju savršen trenutak, bolje ekipiranje timova, stručnjake ili kapital. No vremena za čekanje nema. Potrebno je kontrolirano eksperimentiranje – brzo učiti, mjeriti rezultate, zadržati ono što stvara vrijednost i odustati od onoga što je ne stvara.

 

Upravo je za te potrebe HUP-ICT pokrenuo Business Innovation Sprint kako bi tvrtke bile sigurne da svaki njihov AI projekt ima jasan poslovni razlog zbog kojeg postoji. Program je namijenjen poduzećima koja žele prepoznati konkretne poslovne prilike za primjenu umjetne inteligencije i uz stručne mentore razviti provediv projekt s jasnom poslovnom vrijednošću.

 

Telekomunikacijske kompanije postavile su infrastrukturu, barem za digitalizaciju. No digitalizacija sama po sebi ne povećava produktivnost. Ona raste tek kada poduzeća tu infrastrukturu koriste kako bi mijenjala procese, proizvode, usluge i poslovne modele.

Stoga je, tvrdi Martinović, sljedeća faza digitalizacije ona koja se mora dogoditi unutar poduzeća. Pritom treba smanjiti jaz između tvrtki koje tehnologiju već ozbiljno integriraju u poslovanje i onih koje još ostaju na razini osnovnih digitalnih alata.

 

To je posebno važno za mala i srednja poduzeća. Njima je potreban pristup znanju, stručnjacima, financiranju i modelima s pomoću kojih mogu relativno brzo provjeriti gdje im tehnologija može povećati produktivnost.

Mnoge se tvrtke pritom pitaju: ako svi imaju istu tehnologiju i koriste AI za iste stvari, što onda čini razliku i gdje nastaje konkurentska prednost?

 

– Ako moj konkurent i ja sutra možemo kupiti isti AI model, isti cloud i isti softver, tehnologija sama po sebi teško može biti trajna konkurentska prednost. Razliku će stvarati ono što nije tako jednostavno kupiti: vlastiti podaci i znanje, razumijevanje kupca, kvaliteta proizvoda, povjerenje i reputacija, organizacijska kultura, brzina donošenja odluka, sposobnost provedbe promjene – i prije svega ljudi koji znaju povezati tehnologiju s poslovanjem. Neće pobijediti kompanija koja ima AI. Imat će ga svi. Prednost će imati ona koja bolje zna što s njim napraviti – uvjerena je Martinović.

 

Time se cijela priča ponovno vraća ljudima, a ne umjetnoj inteligenciji – istim onim ljudima koji od nje strahuju.

HUP-ova anketa pokazuje zanimljiv raskorak: 46 posto ispitanih očekuje da će zbog AI-ja u Hrvatskoj nestati mnogo poslova, dok istodobno 71 posto ne prepoznaje radna mjesta u vlastitom poduzeću koja bi AI mogao zamijeniti.

 

Čak 52 posto poduzeća smatra da će AI više promijeniti način rada nego ukidati radna mjesta, 57 posto očekuje brži i učinkovitiji rad, a 60 posto upravo prilagodbu zaposlenika vidi kao jedan od glavnih izazova. Posebno je važan podatak da 69 posto ispitanika kritičko mišljenje i provjeru rezultata smatra važnim kompetencijama.

 

– Zato zaposlenicima ne treba govoriti da se ništa neće promijeniti. Treba ih uključiti u promjenu. Tu hrvatske tvrtke imaju još dosta posla. Čak 46 posto poduzeća ne provodi niti planira AI edukacije, dok 75 posto smatra da postojeći obrazovni programi nisu usklađeni sa znanjima i vještinama koje će gospodarstvu trebati zbog razvoja AI-ja. Trebamo razvijati AI i digitalne kompetencije, ali istodobno i analitičko te kritičko razmišljanje, kreativnost, sposobnost provjere rezultata, razumijevanje poslovnog konteksta i odgovornost za odluke – poručuje Martinović.

 

Prevedeno, ljude ne trebamo pripremati za svijet u kojem će se natjecati s umjetnom inteligencijom. Trebamo ih pripremiti za svijet u kojem će oni koji znaju raditi s umjetnom inteligencijom imati veliku prednost pred onima koji to ne znaju.