Plaće više neće biti tajna: Poslodavci strahuju od tužbi
10. HR konferncija.
2. panel- Transparentnost plaća:
Josipa Klišanin
Poslodavci će morati otkriti kriterije plaća i obrazložiti razlike, a na Liderovoj HR konferenciji upozoreno je na administraciju i moguće tužbe
Početkom 2027. Hrvatska bi trebala prenijeti europsku Direktivu o transparentnosti plaća u domaće zakonodavstvo, što će za poslodavce i HR odjele značiti niz novih administrativnih obveza. Kako je istaknula Josipa Klišanin, načelnica Sektora za rad u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike na desetoj Liderovoj HR konferenciji, Hrvatska, kao i većina država članica EU-a, kasni s prijenosom Direktive, a zakonske izmjene još moraju proći javno savjetovanje i saborsku proceduru. Cilj novih pravila jest smanjiti razlike u plaćama muškaraca i žena te osigurati da se plaće određuju prema objektivnim i rodno neutralnim kriterijima.
Promjene će se osjetiti već pri zapošljavanju jer će poslodavci kandidatima morati unaprijed dati informaciju o početnoj plaći ili njezinu rasponu. Osim toga, zaposlenici će imati pravo zatražiti podatke o prosječnim plaćama kolega koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti, pri čemu će podaci biti razvrstani prema spolu. To, međutim, ne znači da će pojedinačne plaće postati javne jer one i dalje ostaju osobni podatak. Istodobno će poslodavci morati ukloniti ugovorne odredbe koje radnicima zabranjuju otkrivanje vlastite plaće te moći objektivno obrazložiti razlike u plaćama i kriterije nagrađivanja.
Nacionalni sustav trebao bi olakšati izvještavanje
– Znamo mi da je to zaista jedno veliko administrativno opterećenje i upravo zbog toga paralelno s donošenjem zakona provodimo projekte koji će pomoći u implementaciji. Prvo, u ministarstvu smo zajedno s partnerima napravili upute za vrednovanje javnih mjesta, a drugo, radimo na uspostavi informacijskog sustava. To će biti nacionalni sustav transparentnosti plaća koji će olakšati izvještavanje o plaćama te će olakšati da podaci budu usporedivi – objasnila je Klišanin dodajući da će se obveza redovitog izvještavanja odnositi na poslodavce sa 100 i više zaposlenih dok će manji poslodavci podatke moći dostavljati dobrovoljno.
Klišanin je upozorila i na to da razlike u plaćama muškaraca i žena i dalje postoje u gotovo svim državama Europske unije, uključujući i one koje Hrvatska često uzima kao primjer. Prema podacima koje je iznijela, muškarci u Hrvatskoj u prosjeku zarađuju 6,6 posto više od žena, što je manja razlika od europskog prosjeka, ali, kako je naglasila, nije nešto čime se možemo hvaliti. U pojedinim razvijenijim europskim državama ta razlika iznosi između 11 i 12 posto, a upravo bi nova pravila trebala omogućiti lakše prepoznavanje neopravdanih razlika u plaćama i potaknuti poslodavce na transparentnije određivanje plaća i nagrađivanje zaposlenika.
Klišanin je te podatke iznijela na panelu 'Transparentnost plaća: prilika za više povjerenja i bolju organizacijsku kulturu' na kojemu je govorila zajedno s direktoricom Hrvatske udruge poslodavaca Irenom Weber, HR direktoricom Telemacha Hrvatska Andrejom Gracin te voditeljicom odjela za obračun plaća i nagrađivanje zaposlenika u Metrou Hrvatska Patricijom Marijan Kapš.
Weber je po pitanju novog izvještavanja istaknula da je riječ o još jednom administrativnom opterećenju za poslodavce koji će se, umjesto osnaživanjem kompetencija, ulaganjem u R&D ili optimizacijom posloavanja, sada baviti postavljanjem objektivnih kriterija koji će na kraju dana ponovno biti na neki način subjektivni.
- Postoje ljudi koji rade od 0 do 24 jer im to zahtjeva njihov opis posla. Mnogima se zna dogodili da ih se zove navečer nakon radnog vremena jer je nešto hitno. Neki će se javiti i odraditi posao, drugi neće. I svi po zakonu imaju pravo ne javljati se na telefon nakon radnog vremena, ali zašto ja ne bih mogla nagraditi onoga koji se javi? – rekla je Weber.
Weber je naglasila da se ne može sve propisati te se ne može definirati baš svaka radna pozicija jer su kompanije žive organizmi i one se mijenjaju, a ovo je strašno veliko opterećenje.
- Ova direktiva radi grešku time što ne uzima u obzir prirodu čovjeka. Svi mi mislimo da smo bolji nego što uistinu jesmo i da trebamo biti plaćeni više nego što jesmo. I sada poslodavci moraju dokazivati zašto su odredili određenu plaću. Tu ostaje otvoren prostor za tužbe – upozorila je Weber.
Gracin je pak naglasila da u Telemachu ulažu puno vremena u osvještavanje zaposlenika. Kako je rekla, ako se govori o bruto plaćama razlike su tu minimalne, ali razlike nastaju kod obračuNa neto plaća i to je jednostavno društveno uvjetovano. Također, naglasila je da nova zakonska pravila ne znače da se uspoređuju direktno plaće, odnosno brojke.
Zaposlenici moraju razumjeti kriterije određivanja plaća
- Zaposlenik mora znati gdje je u odnosu na razinu složenosti radnog mjesta i mora razumjeti arhitekturu posla. Mora razumjeti i logiku i kriterije kako je došao na određenu razinu, ali brojke su druga priča. Zaposlenici moraju znati logiku, a ne brojeve – rekla je Gracin te je dodala da je puno otvorenih pitanja na koje još uvijek nema odgovora jer je zakon još uvijek u pripremi.
Marijan Kapš je pak istaknula da, premda se čini da je teško vrednovati i bodovati zaposlenika, postoje metodologije za vrednovanje i svaka će kompanija ići u svom smjeru.
- Kriteriji iz direktive su jasni i tu nemamo puno prostora za malverzaciju, no nisu to jedini kriteriji koje trebamo uzimati u obzir. Nemojmo zaboraviti da kriteriji moraju biti objektivni, rodno neutralni, a svakako je važno da budu što jednostavniji – naglasila je Marijan Kapš.
Istaknula je pritom da u bodovanje trebaju biti uključeni svi menadžeri jer su oni više nego objektivni te znaju što ljudi rade i znaju procijeniti radna mjesta.
- Nije uspjeh samo postaviti sve što direktiva traži, problem je živjeti s tim, no ako znate objasniti bit će malo ljutnje, ali iza toga poslodavci moraju stajati – zaključila je Marijan Kapš.
Umjetna inteligencija sve snažnije mijenja način poslovanja kompanija, a njezin se utjecaj s IT odjela sve više širi na upravljanje ljudskim resursima, što je bila tema prvog panela ovogodišnje HR konferencije.
Kako je istaknuo Slavko Vidović, osnivač i direktor InfoDoma, AI već danas može preuzeti velik dio poslovne analize, a njegova je kompanija uz pomoć umjetne inteligencije uspjela razviti dvije velike platforme. Ipak, unatoč brzom tehnološkom napretku, konkretni poslovni učinci AI-ja ne ostvaruju se očekivanom brzinom. Problem, smatra Vidović, nije toliko u samoj tehnologiji koliko u organizacijama koje je pokušavaju primijeniti bez odgovarajuće pripreme poslovnih procesa i podataka.
– Da biste dobili dobar efekt od AI-ja, morate mu dati kontekst. On je naučen na javnim podacima, a vi imate svoje podatke koje morate povezati s njim. Svi mi u kompanijama znamo što je naš operativni model, ali pitanje je koliko smo ga prilagodili novoj tehnologiji. AI se masovno širi, no sada je ključno pitanje gdje se stvara vrijednost, a gdje se gubi novac. Svaki zaposlenik mora procijeniti gdje može korisno primijeniti umjetnu inteligenciju – poručio je Vidović.
Prema njegovim riječima, kompanije se sada moraju usredotočiti na širenje primjene AI-ja, digitalizaciju poslovnih procesa i razvoj vlastitih softverskih rješenja za aktivnosti po kojima se razlikuju od konkurencije. Jednako je važno zaposlenike usmjeravati prema poslovima koji stvaraju veću dodanu vrijednost, pratiti stvarne financijske učinke tehnologije te voditi računa o rastućim troškovima njezine uporabe. Uz to, sve važniju ulogu preuzimaju HR odjeli, koji, smatra Vidović, postaju ključni nositelji AI transformacije.
Umjetna inteligencija u M Plusu već mijenja način rada različitih odjela, od ljudskih resursa do prodaje i pripreme prodajnih ponuda. Kako je istaknuo Marko Jakovina, Group HR Project Manager u M Plusu, kompanija je prvotno uvela AI alat kako bi ubrzala i automatizirala evaluacije zaposlenika, no njegova je primjena ubrzo otvorila niz novih mogućnosti za unapređenje poslovnih procesa.
AI neće nužno smanjiti broj zaposlenih u HR-u
Jakovina smatra da umjetna inteligencija neće nužno smanjiti broj zaposlenih u HR-u, ali će promijeniti kompetencije koje se od njih očekuju. Upravo zato HR odjeli moraju pravodobno prepoznati promjene radnih mjesta i pripremiti zaposlenike za nove načine rada.
– Vještina koja će nam u budućnosti biti potrebna jest korištenje AI-ja i ako je netko nema, to će se vrlo brzo vidjeti. Svaka tehnološka revolucija donijela je nove poslove, a na nama u HR-u je da prepoznamo promjene i pomognemo zaposlenicima da im se prilagode. Transformiramo više odjela i procesa, a od svih očekujemo da budu nositelji promjena u svojim područjima. Naš je zadatak potaknuti tu transformaciju, ali i razvijati novu vrstu lidera, što je posebno važno jer se Europa suočava s velikom krizom vodstva – poručio je Jakovina.
Da je umjetna inteligencija već postala sastavni dio većine radnih mjesta smatra Seni Staničić, voditeljica odjela ljudskih resursa u ENNA grupi.
– AI je u organizacijama zaživio i pitanje koristimo li ga već je prošlost. Sada je ključno pitanje što ćemo s juniorskim pozicijama ako umjetna inteligencija preuzima velik dio njihovih zadataka, ali i kako ćemo osposobiti zaposlenike na srednjim i seniorskim pozicijama da budu mentori i kritički procjenjuju rezultate koje AI generira. Radna mjesta morat ćemo transformirati, neke zaposlenike pripremiti za druge poslove, a neminovno je da će se smanjiti i potreba za određenim pozicijama. Uloga HR-a pritom je prepoznati koje vještine zastarijevaju, koje treba razvijati i kako menadžment pripremiti da zaposlenicima kvalitetno komunicira promjene. Uz tehničke kompetencije, sve važnije postaju komunikacija, razumijevanje i coaching – poručila je Staničić.
Posebno je važna, tvrdi, suradnja s akademskom zajednicom kako bi studenti, uz tehnička znanja, razvijali kritičko razmišljanje te komunikacijske i druge interpersonalne vještine. Naglasila je da HR odjeli moraju aktivno sudjelovati u poslovnoj transformaciji, razumjeti potrebe kompanije i pomoći menadžmentu u upravljanju promjenama.
