Izvoz hrvatskih industrijskih proizvoda zapravo stagnira
Bez utjecaja energenata, izvoz prerađivačke industrije porastao je za samo tri posto, što jedva prelazi razinu inflacije na izvoznim tržištima
Desetak posto, na više od 20 milijardi eura, porastao je hrvatski robni izvoz u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje, preliminarni je rezultat koji je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Nažalost, iza toga lijepog postotka mnogo je manje lijepa surova istina da izvoz hrvatskih industrijskih proizvoda u ovoj godini zapravo stagnira.
Kad se zaroni u detaljniju izvoznu statistiku, onu koja se odnosi na prvih osam ovogodišnjih mjeseci, za koje je vrijeme izvoz također iskazao rast od desetak posto, posve je vidljivo da većina tog rasta počiva isključivo na rastu cijena energenata koji kroz Hrvatsku prolaze na susjedna tržišta, ponajprije u Mađarsku i Slovačku.
Objektivno gledajući, izvoz hrvatskih industrijskih proizvoda u prvih je osam mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje porastao tek za 400 milijuna eura, odnosno tri posto, što jedva prelazi razinu inflacije na glavnim izvoznim tržištima.
Prema DSZ-ovim podacima, naime, prerađivačka industrija u prvih osam mjeseci izvoz je ukupno povećala za 5,6 posto, na 14,85 milijardi eura, ali i ti podaci 'nabildani' su jer i oni obuhvaćaju rast vrijednosti izvoza rafiniranih naftnih proizvoda za 41 posto. Tek ako prerađivačku industriju promatramo bez Inine rafinerije, dolazimo do stvarnog stanja industrijskog izvoza.
Pritom je spomenutih tri posto rasta zasluga samo četiri djelatnosti: elektroindustrije, kojoj je izvoz povećan za tristotinjak milijuna eura, odnosno 19,4 posto; kemijske industrije s povećanjem izvoza za dvjestotinjak milijuna (rast 20,1 posto); proizvodnje metala, sa stotinjak milijuna eura više nego lani u tom razdoblju (15,4 posto), te prehrambene industrije, također s povećanjem od stotinjak milijuna (7,7 posto).
Od 17 ostalih industrijskih djelatnosti u prvih osam mjeseci rast vrijednosti izvoza, ali u vrlo skromnim iznosima, zabilježilo je još njih devet, a čak osam djelatnosti imalo je pad. S padom izvoza od 23,6 posto, na 513 milijuna eura, među njima se ističu proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica te proizvodnja gotovih metalnih proizvoda za 12 posto, na 887 milijuna eura.
