Podatkovni centri: Europa dobiva investicije, ali plaća visoku cijenu
Irski primjer pokazuje da podatkovni centri donose milijarde gospodarstvu, ali otvaraju relativno malo radnih mjesta i troše sve više struje
Nije trebalo dugo, samo nekoliko dana, da se uvjerljiva pobjeda Demokratske stranke na izborima za američki Kongres prelije u Europu u obliku masovnoga protivljenja gradnji podatkovnih centara. Kad kažemo 'masovno', to prije svega znači broj održanih prosvjeda, a ne toliko broj prosvjednika, kojih je na najvećim skupovima bilo najviše dvije tisuće. Prošloga petka i subote u sklopu kampanje 'Stop Dirty Data Centres' zabilježeno je devedeset prosvjeda u petnaest europskih država.
Od toga su medijski najzapaženiji održani u Amsterdamu, na gradilištu Microsoftova centra, i u Zaragozi. Pobjeda demokrata u SAD-u tumači se kao udarac za industriju koja počiva na umjetnoj inteligenciji s obzirom na to da bi nova kongresna postava mogla znatno usporiti gradnju novih podatkovnih centara.
Budući da je umjetna inteligencija previše bitna tehnologija da bi ovisila o tamo nekim zakonodavnim ograničenjima, razumno je očekivati da će američki tehnološki divovi lokacije za širenje infrastrukture potražiti na drugim kontinentima. Pa i u Europi.
