AI za odvjetnike razvijali nakon posla, danas ga koriste Ina i Zaba

Pronaći odgovarajuću sudsku praksu, protumačiti propise i naći relevantne informacije među tisućama propisa i drugih pravnih dokumenata za odvjetnike i pravnike često znači sate, pa čak i dane, pretraživanja. Upravo su takvi problemi, o kojima su često slušali od pravnika i odvjetnika iz kruga obitelji, prijatelja i znanaca, bili poticaj Marku Bošnjaku, Luki Pavloviću i Matiji Periću da razviju Yure, domaću pravnotehnološku (engl. legaltech) platformu koja s pomoću umjetne inteligencije olakšava svakodnevni pravnički posao.

Ono što je počelo kao projekt na kojemu su radili nakon redovitog posla, preraslo je u startup koji danas ima više od dvjesto klijenata, među kojima su Ina, Zagrebačka banka i Croatia osiguranje. No prve velike klijente nije im bilo jednostavno naći i proizvod su u početku razvijali bez kapitala, uglavnom navečer i vikendom.

Trojica inženjera

Trojicu pokretača projekta povezuje dugogodišnje iskustvo u tehnološkom sektoru iako su im se profesionalni putovi razlikovali. Bošnjak i Pavlović poznaju se još od malih nogu, točnije, od osnovne škole koju su zajedno pohađali, a kako su nam rekli, zajedno su sudjelovali i na matematičkim natjecanjima. Nakon završetka škole zajedno su se preselili u Zagreb te upisali Fakultet elektrotehnike i računarstva.

Perić je pak odrastao u Austriji, završio diplomski studij strojarstva na Tehničkome sveučilištu u Münchenu, gdje se bavio umjetnom inteligencijom, i radio u Mercedesu. Nakon povratka u Hrvatsku zaposlio se u tvrtki Visage Technologies, specijaliziranoj za umjetnu inteligenciju, gdje je upoznao Pavlovića. Njih su dvojica ubrzo postala cimeri, a iz zajedničkog interesa za tehnologiju razvila se i poduzetnička ideja. I tako se rodio Yure.

Prve verzije alata Bošnjak, Perić i Pavlović izrađivali su sami, a onda ih pokazivali odvjetnicima i pravnicima iz svoje okoline. Pozitivne reakcije potaknule su ih na razgovore sa širim krugom potencijalnih korisnika kako bi utvrdili koje bi im funkcionalnosti najviše koristile. Najveći izazov na početku, kako nam govore osnivači, bio je dokazati investitorima da postoji tržište koje je spremno platiti takvo pravnotehnološko rješenje.

Iako su potencijalni ulagači pokazivali zanimanje za ideju, prije ulaganja željeli su vidjeti konkretne rezultate. Trojica inovatora zato su se usmjerila na izradu funkcionalnog proizvoda koji bi mogli predstaviti odvjetničkim uredima i pravnim službama većih kompanija. Umjesto da čekaju da platforma bude potpuno dovršena, odlučili su što prije početi prodavati njezinu prvu verziju. Već nekoliko mjeseci nakon početka razvoja pridobili su prve korisnike među odvjetnicima i kompanijama.